Lanac blokova
Ukratko,
lanac blokova stalno je rastući popis podataka. Takav popis sastoji se od mnogo blokova podataka organiziranih kronološkim redoslijedom i povezanih i osiguranih kriptografskim dokazima.
Prvi prototip lanca blokova
nastao je početkom 1990-ih kada su računalni znanstvenik Stuart Haber i fizičar W. Scott Stornetta primijenili kriptografske tehnike na lanac blokova kao način osiguravanja digitalnih dokumenata od neovlaštenog mijenjanja podataka. Rad Habera i Stornetta sigurno je nadahnuo rad Davea Bayera, Hala Finneya i mnogih drugih računalnih znanstvenika i zaljubljenika u kriptografiju, što je u konačnici dovelo do stvaranja valute
Bitcoin kao prvog decentraliziranog elektronskog sustava gotovine (ili, jednostavnije, prve
kriptovalute).
Bijela knjiga kriptovalute Bitcoin objavljena je 2008. godine pod pseudonimom
Satoshi Nakamoto.
Iako je tehnologija lanca blokova starija od kriptovalute Bitcoin, ona predstavlja glavnu sastavnicu većine mreža kriptovaluta, djelujući kao decentralizirana, raspodijeljena i javna digitalna evidencija transakcija odgovorna za vođenje trajnih zapisa (lanac blokova) svih prethodno potvrđenih transakcija.
Transakcije na lancu blokova odvijaju se u okviru mreže neposredno povezanih računala raspodijeljenih širom svijeta (
čvorišta). Svako čvorište vodi kopiju lanca blokova i doprinosi funkcioniranju i sigurnosti mreže. To je ono što valutu Bitcoin čini decentraliziranom digitalnom valutom bez granica koja je otporna na cenzuru i koja ne zahtijeva posredovanje treće strane.
Kao tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije transakcija (DLT), lanac blokova s namjerom je osmišljen kao veoma otporan na preinake i prijevare (poput dvostruke potrošnje). To je istina jer lanac blokova Bitcoin, kao bazu podataka zapisa, nije moguće izmijeniti ili neovlašteno promijeniti bez nepraktično velike količine električne energije i računalne moći – što znači da mreža može provoditi ideju „izvornih” digitalnih dokumenata, čineći tako svaki Bitcoin veoma jedinstvenim oblikom digitalne valute koji nije moguće oponašati.
Takozvani konsenzusni algoritam
dokaza o radu ono je što je omogućilo izgradnju valute Bitcoin kao sustava s
bizantinskom tolerancijom na pogreške (BFT), što znači da lanac blokova može raditi neprekidno, kao decentralizirana mreža, čak i ako se neki sudionici (čvorišta) ponašaju neprimjereno ili nisu dostatno funkcionalni. Konsenzusni algoritam dokaza o radu glavni je element
postupka rudarenja valute Bitcoin.
Tehnologiju lanca blokova moguće je prilagoditi i ugraditi u druge aktivnosti, poput
zdravstvene skrbi, osiguranja,
lanca opskrbe,
interneta stvari (IOT) itd. Iako je osmišljen kao decentralizirana evidencija transakcija (na decentraliziranim sustavima), lanac blokova može se upotrebljavati u centraliziranim sustavima kao način osiguravanja
integriteta podataka ili smanjenje operativnih troškova.