Ključne činjenice
Bitcoin je prva kriptovaluta koja je ikada stvorena. Stvorena je 2008. godine, a 2009. godine pokrenula ju je osoba pod pseudonimom Satoshi Nakamoto.
Bitcoin radi na tehnologiji lanca blokova, koja funkcionira kao javna evidencija transakcija. Sve transakcije Bitcoina potvrđuje mreža čvorišta rasprostranjena diljem svijeta.
Bitcoin je decentraliziran, transparentan i otvorenog koda, što ga čini popularnom alternativom tradicionalnim financijskim sustavima.
Što je Bitcoin?
Bitcoin je u suštini digitalni novac. To je prva Kriptovaluta koja je ikada stvorena, najavljena 2008. godine (i pokrenuta 2009.). Bitcoin korisnicima omogućuje slanje i primanje digitalnog novca koji se nazivaju bitcoin (s malim slovom b ili skraćeno BTC).
Za razliku od tradicionalnih fiat valuta koje izdaju vlade (poput dolara ili eura), Bitcoin je decentraliziran, što znači da ga ne kontrolira nijedna institucija, vlada ili tijelo. Transakcije se provode neposrednom povezanošću (P2P), uklanjajući potrebu da banke ili financijske institucije djeluju kao posrednici.
Ono što Bitcoin čini vrlo privlačnim je njegova samosvojstvena otpornost na cenzuru, nemogućnost dvostrukog trošenja sredstava i mogućnost provođenja transakcija bilo kada i bilo gdje.
Kako funkcionira Bitcoin?
Bitcoin radi na tehnologiji lanca blokova, koji predstavlja javnu evidenciju transakcija koja bilježi sve transakcije. To znači da je svaka transakcija Bitcoina transparentna, provjerljiva i sigurna.
Zamislite lanac blokova kao stvarni lanac s blokovima, gdje svaki blok sadrži informacije o transakciji. Svaki put kada netko upotrijebi Bitcoin, njegova se transakcija dodaje u lanac blokova, a taj se zapis pohranjuje na globalnoj mreži računala (zvanoj čvorišta).
Takva raspodijeljena mreža osigurava da niti jedna strana ne može manipulirati podacima. Svatko može sudjelovati u ekosustavu preuzimanjem Bitcoinova softvera otvorenog koda.
Decentralizacija: lanac blokova Bitcoina održava raspodijeljena mreža računala, osiguravajući da nijedno središnje tijelo ne kontrolira evidenciju transakcija.
Nepromjenjivost: nakon što se transakcija doda u lanac blokova, ne može se mijenjati ni brisati.
Sigurnost: transakcije su osigurane kriptografijom, a potvrđivanje svakog bloka zahtijeva rješavanje složenih matematičkih zagonetki, odnosno to je proces poznat kao rudarenje.
Primjer transakcije BTC-a
Kada Alice pošalje transakciju BTC-a Bobu, baza podataka lanca blokova ažurira njihovo stanje na računu (npr. uklanjanje 1 BTC od Alice i dodavanje 1 BTC Bobovom stanju na računu). To izgleda kao da Alice piše na komadu papira (koji svi mogu vidjeti) da Bobu daje 1 BTC.
Kada Bob zatim pošalje ista sredstva Carol, mreža može lako provjeriti ima li dovoljno BTC-a na računu. Lanac blokova djeluje kao digitalna evidencija transakcija koja prati sve transakcije Bitcoina i održava stanje korisnika na računu ažuriranim.
Budući da je mreža decentralizirana, svi sudionici (čvorišta) na svojim uređajima imaju pohranjenu identičnu kopiju baze podataka (evidencija transakcija lanca blokova). Stoga moraju stalno komunicirati kako bi sinkronizirali nove informacije.
Rudarenje Bitcoina
Rudarenje Bitcoina je proces koji osigurava mrežu Bitcoina i potvrđuje transakcije. Kada korisnik provodi transakciju BTC-a, on je emitira u mrežu, gdje se potvrđuje od strane drugih čvorišta poznatih kao „rudari”.
Drugim riječima, rudarenje se odnosi na proces potvrđivanja transakcija i njihovo bilježenje u bazu podataka (evidenciju transakcija) lanca blokova. Kako bi to postigli, rudari se natječu u rješavanju složenog matematičkog problema koji zahtijeva mnogo računalne snage.
Prvi rudar koji riješi zagonetku dodaje novi blok transakcija lancu blokova. Zauzvrat, rudar kao nagradu dobiva nove bitcoine. Visoki trošak rudarenja jedna je od stvari koje mrežu drže sigurnom, a nagrada blokova dana rudarima jedini je izvor „svježih” bitcoina. Svaki izrudareni blok dodaje određenu količinu virtualnih novčića ukupnoj ponudi.
Dokaz o radu (PoW)
Kako bi održao sigurnost i integritet lanca blokova, Bitcoin uporebljava mehanizam konsenzusa poznat kao dokaz o radu (PoW). To je ključan dio prethodno opisanog procesa rudarenja.
Dokaz o radu je mehanizam stvoren uz Bitcoin kako bi se spriječilo dvostruko trošenje u digitalnim platnim sustavima. Osim Bitcoina, mnoge kriptovalute upotrebljavaju dokaz o radu kao metodu za osiguranje svoje mreže lanca blokova.
Kada govorimo o „složenom matematičkom problemu“ koji rudari moraju riješiti, zapravo govorimo o dokazu o radu. Osmišljen je tako da stvaranje bloka bude skupo, ali da je potvrđivanje njegove valjanosti jeftino. Pretpostavimo da netko pokuša prevariti s nevažećim blokom. U tom slučaju, mreža ga odmah odbija, a rudari ne mogu nadoknaditi troškove rudarenja.
Za što se upotrebljava Bitcoin?
Bitcoin se prvenstveno upotrebljava kao digitalna valuta i sredstvo pohrane vrijednosti. Može se upotrijebiti za kupnju putem interneta ili osobno, slično tradicionalnim valutama. Sve više tvrtki prihvaća Bitcoin kao način plaćanja. Od internetskih maloprodajnih trgovaca do fizičkih trgovina.
Također možete upotrijebiti Bitcoin za slanje novca bilo kojoj osobi diljem svijeta brzo i s relativno niskim naknadama za transakciju u usporedbi s tradicionalnim bankama i uslugama doznaka.
Mnogi ljudi kupuju Bitcoin kao investiciju, nadajući se da će njegova vrijednost nastaviti rasti. Iako cijena BTC-a može biti nestabilna, neki ulagači to vide kao način diverzifikacije svojih portfelja i dugoročne zaštite od inflacije.
Tko je stvorio Bitcoin?
Bitcoin je prvi put predstavljen 2008. godine kada je Satoshi Nakamoto objavio bijelu knjigu pod nazivom „Bitcoin: elektronički novčani sustav putem neposredne povezanosti”. Ovaj rad je predstavio novu digitalnu valutu koja bi funkcionirala na decentraliziranom sustavu bez oslanjanja na vlade ili bankarski sustav.
U siječnju 2009. godine izdan je protokol Bitcoin, a prva transakcija bitcoina odvila se između Satoshija Nakamota i programera po imenu Hal Finney. Transakcija je uključivala slanje deset bitcoina od Nakamota Finneyju.
Nakon prve transakcije, sve više ljudi je počelo otkrivati Bitcoin i pridruživati se mreži. Digitalna valuta dobila je na popularnosti među malom zajednicom tehnoloških entuzijasta pokazujući da Bitcoin može funkcionirati bez središnjeg tijela ili posrednika.
Bitcoin Pizza je još jedna važna prekretnica u povijesti Bitcoina jer je označila prvi put da su bitcoini upotrijebljeni kao sredstvo razmjene za transakciju u stvarnom svijetu. Dana 22. svibnja 2010. godine, programer po imenu Laszlo Hanyecz je ispisao povijest upotrijebivši 10.000 bitcoina za kupnju dvije pizze. Transakcija je postala poznata kao „Dan Bitcoin Pizze” i sada se obilježava svake godine na 22. svibnja.
Tko je Satoshi Nakamoto?
Identitet Satoshija Nakamota ostaje misterij. Satoshi može biti osoba ili skupina razvojnih inženjera bilo gdje u svijetu. Ime je japanskog podrijetla, ali Satoshijevo poznavanje engleskog jezika navelo je mnoge na pomisao da je iz zemlje u kojoj se govori engleskim jezikom.
Je li Satoshi izumio tehnologiju lanca blokova?
Bitcoin kombinira niz postojećih tehnologija koje postoje već neko vrijeme, a to uključuje i tehnologiju lanca blokova. Upotreba takvih nepromjenjivih struktura podataka može se pratiti do ranih 1990-ih kada su Stuart Haber i W. Scott Stornett predložili sustav za označavanje dokumenata vremenskim žigom. Slično kao i današnji lanac blokova, taj se sustav oslanjao na kriptografske tehnike kako bi zaštitio podatke i spriječio njihovu neovlaštenu izmjenu. Međutim, Bitcoin je bio revolucionaran u rješavanju problema dvostrukog trošenja koji je u to vrijeme mučio druge digitalne platne sustave.
Koliko Bitcoina postoji?
Protokol je postavio maksimalnu ponudu bitcoina na 21 milijun virtualnih novčića. Do rujna 2024. godine izrudareno je nešto više od 94 % njih, ali za proizvodnju ostatka trebat će više od stotinu godina. To je zbog periodičnih događaja poznatih kao prepolavljanje Bitcoina koji smanjuju nagradu od rudarenja otprilike svake četiri godine.
Što je prepolavljanje Bitcoina?
Prepolavljanje Bitcoina odnosi se na periodične događaje prepolavljanja koji smanjuju nagrade bloka koje se nude rudarima. Očekuje se da će se sljedeće prepolavljanje Bitcoina dogoditi 2028. godine, otprilike četiri godine nakon posljednjeg prepolavljanja, koje se dogodilo 19. travnja 2024. godine.
Prepolavljanje Bitcoina čini srž njegova ekonomskog modela jer osigurava da se virtualni novčići izdaju stalnim tempom, a njihovo izdavanje postaje sve teže, i to predvidljivom brzinom. Takva kontrolirana stopa monetarne inflacije jedna je od ključnih razlika između Bitcoina i tradicionalnih fiat valuta, koje imaju u biti beskonačnu ponudu.
Je li Bitcoin siguran?
Jedan od glavnih rizika povezanih s Bitcoinom je mogućnost hakiranja i krađe. Na primjer, u prijevarama krađom identiteta, hakeri se koriste tehnikama društvenog inženjeringa kako bi prevarili korisnike da otkriju svoje vjerodajnice za prijavu ili privatne ključeve. Nakon što haker dobije pristup korisničkom računu ili novčaniku kriptovaluta, može prebaciti bitcoine žrtve na vlastiti novčanik.
Drugi način na koji hakeri mogu ukrasti bitcoine je putem napada zlonamjernog ili ucjenjivačkog softvera. Hakeri mogu zaraziti računalo ili mobilni uređaj korisnika zlonamjernim softverom koji im omogućuje pristup korisnikovom novčaniku Bitcoina. U nekim slučajevima, hakeri također mogu upotrijebiti ucjenjivački softver za šifriranje datoteka korisnika i zahtijevati plaćanje u bitcoinima kako bi ih otključali.
Budući da su transakcije bitcoina nepovratne i nisu osigurane od strane nijedne državne agencije, korisnici moraju poduzeti mjere opreza kako bi zaštitili svoja ulaganja bitcoina. To uključuje upotrebu snažnih lozinki, dvofaktorsku provjeru autentičnosti (2FA) i pohranjivanje bitcoina na sigurnom novčaniku za kriptovalute koji nije dostupan hakerima. Također je važno da softver vezan uz Bitcoin preuzimate isključivo iz pouzdanih izvora.
Još jedan rizik povezan s bitcoinom je volatilnost cijene. Vrijednost bitcoina može se znatno razlikovati u kratkom vremenskom razdoblju, što ga čini rizičnom investicijom za one koji nisu spremni na kretanje cijena i potencijalne gubitke.
Završne misli
Bitcoin je prošao dug put od svojih skromnih početka, prerastavši u globalno priznatu kriptovalutu s brojnim slučajevima upotrebe. Bez obzira razmišljate li o korištenju Bitcoinom za svakodnevne transakcije, ulaganju za budućnost ili vas jednostavno zanima tehnologija koja se nalazi iza njega, ključno je razumjeti kako Bitcoin funkcionira.
Budućnost Bitcoina i dalje se ispisuje, no jasno je da će ostati s nama. S obzirom na to da ga sve više tvrtki prihvaća i sve više ljudi upotrebljava za ulaganje, Bitcoin nastavlja donositi revoluciju u način na koji ljudi razmišljaju o novcu.
Dodatni materijali za čitanje
Izjava o odricanju odgovornosti i upozorenje o riziku: ovaj je sadržaj namijenjen isključivo za opće informiranje i obrazovne svrhe, bez ikakvih tvrdnji ili jamstava. Ne smije se tumačiti kao financijski, pravni ili drugi stručni savjet niti je zamišljen kao preporuka kupnje bilo kojeg određenog proizvoda ili usluge. Trebali biste sami potražiti savjet odgovarajućih stručnih savjetnika. Imajte na umu da su stavovi izraženi u članku stavovi treće strane, ako je članak sastavila treća strana i ne odražavaju nužno stavove Binance akademije. Pročitajte našu potpunu izjavu o odricanju odgovornosti ovdje za više pojedinosti. Cijene digitalnog sredstva mogu biti volatilne. Vrijednost vašeg ulaganja može pasti ili porasti, a možda nećete vratiti uloženi iznos. Vi ste isključivo odgovorni za svoje odluke o ulaganju, a Binance akademija ne snosi odgovornost ni za kakve gubitke koje možete pretrpjeti. Ovaj materijal ne smije se tumačiti kao financijski, pravni ili drugi stručni savjet. Više informacija potražite u našim Uvjetima korištenja i Upozorenju o riziku.