Ključne činjenice
Velika ekonomska kriza globalna je ekonomska kriza koja je započela 1929. godine i trajala tijekom 1930-ih. Dovela je do značajnog pada zaposlenosti, industrijske proizvodnje i životnog standarda u cijelom svijetu.
Kriza je započela slomom burze 1929. godine, a pogoršali su je propast banaka, pad trgovine i pad potrošačke potražnje.
Vladine intervencije, kao što su New Deal u Sjedinjenim Američkim Državama i proizvodni napori tijekom Drugog svjetskog rata, pridonijele su konačnom oporavku.
Velika ekonomska kriza utjecala je na oblikovanje ekonomske politike i razvoj zaštitnih sustava za buduće naraštaje.
Uvod
Velika ekonomska kriza smatra se jednim od najvažnijih događaja u povijesti gospodarstva. Zbog toga što je bila obilježena masovnim gubicima radnih mjesta, propadanjima poslovanja i padom kvalitete života milijuna ljudi, promijenila je način na koji vlade i društva gledaju na ekonomsku stabilnost i oblikovanje politike. Razumijevanje Velike ekonomske krize ne samo da osvjetljava važno razdoblje u prošlosti, već pomaže i u stvaranju mjera koje se poduzimaju kako bi se izbjegle slične krize u budućnosti.
Što je uzrokovalo Veliku ekonomsku krizu?
Velika ekonomska kriza nije imala jedan uzrok, već je nastala na temelju kombinacije čimbenika. Prođimo kroz glavne.
Slom burze 1929.
Gospodarski pad započeo je u Sjedinjenim Američkim Državama slomom burze u listopadu 1929., koja se često naziva „Crni utorak”. Špekulacije su se širile burzom tijekom cijelog desetljeća, što je dovelo do umjetno napuhanih procjena.
Kada su ulagači izgubili povjerenje, a cijene dionica počele padati, to je izazvalo kaskadni učinak. Milijuni Amerikanaca, od kojih su brojni ulagali posuđeni novac, izgubili su svoje uštede preko noći dok se burza velikom brzinom kretala u propast.
Propast bankovnog sustava
Kako se panika širila, korisnici su počeli masovno povlačiti svoja sredstva iz banaka i banke su počele propadati. Ljudi koji su izgubili svoje ušteđevine imali su sve manje sredstava za trošenje, što je dodatno usporilo gospodarsku aktivnost.
Panika se ubrzo proširila izvan Wall Streeta. Valovi bankrota banaka zahvatili su Sjedinjene Američke Države dok su deponenti masovno pokušavali povući svoj novac. Budući da je postojalo malo osiguranja ili propisa za zaštitu štediša, propast jedne banke često je značila da su cijele zajednice gubile svoje životne ušteđevine. S propadanjem banaka, kreditne su linije presušile i utjecale na svaki sektor gospodarstva.
Pad međunarodne trgovine
Iako je kriza započela u Sjedinjenim Američkih Državama, njezini učinci osjetili su se u cijelom svijetu. Brojna europska gospodarstva, već oslabljena troškovima Prvog svjetskog rata, suočila su se sa smanjenjem tržišta za izvoz.
Vlade su stvorile nove carine i zaštitne barijere, kao što je američki Smoot-Hawleyjev zakon o carinama iz 1930., u nadi da će zaštititi domaće industrije. Nažalost, te su politike izazvale mjere odmazde u inozemstvu, što je uzrokovalo pad globalne trgovine.
Smanjena potrošnja potrošača i ulaganja
S rastućom nezaposlenošću i neizvjesnošću, pojedinci i društva smanjuju potrošnju i ulaganja, stvarajući ciklus pada potražnje i daljnjih otpuštanja. Ekonomska kriza postala je samoosnažujuća, što je ostavilo malo prostora za organski oporavak.
Globalni utjecaj i cijena u životima ljudi
Posljedice Velike ekonomske krize osjetile su se u cijelom svijetu, a industrijalizirane zemlje u Sjevernoj Americi, Europi i šire doživjele su ozbiljan ekonomski pad.
Nezaposlenost i siromaštvo
U nekim zemljama nezaposlenost je dosegla čak 25 %. Brojni su ljudi izgubili posao, a cijele su si obitelji jedva mogle priuštiti osnovne potrepštine. Beskućništvo se povećalo, a pučke kuhinje i redovi za kruh postali su uobičajeni u urbanim središtima.
Zatvaranje poslovanja
Propale su tisuće poslovanja, od malih lokalnih trgovina do industrijskih divova. Popularni proizvođači, poljoprivredni proizvođači i financijska društva bili su prisiljeni zatvoriti se jer je potražnja nestala. Pad proizvodnje odjeknuo je kroz lanac opskrbe i cijele zajednice.
Društvene i političke promjene
Rasprostranjene ekonomske poteškoće doprinijele su društvenim nemirima i političkim promjenama. U nekim zemljama ekonomska nestabilnost postala je plodno tlo za politički ekstremizam i dovela je do promjena u vodstvu i vladinoj ideologiji. Demokratske nacije uvele su reforme, dok su druge svjedočile porastu autoritarnih pokreta.
Put prema oporavku
Put prema oporavku od Velike ekonomske krize bio je dug i nelinearan. Niti jedno jedinstveno rješenje nije bilo dovoljno. Bila je potrebna kombinacija inovativnih politika i izvanrednih okolnosti globalnog sukoba kako bi se ponovno pokrenuo gospodarski pogon.
Vladini programi
U Sjedinjenim Američkim Državama predsjednik Franklin D. Roosevelt pokrenuo je ambiciozan program gospodarskog oporavka i reformi poznat pod nazivom New Deal. Ove su mjere nastojale osigurati radna mjesta, potaknuti potražnju i vratiti povjerenje u financijski sektor.
Raspon inicijativa obuhvaćao je sve od projekata javnih radova do osnivanja regulatornih tijela koja nadziru banke i burzu. Brojne razvijene zemlje uvele su vlastite verzije osiguranja za slučaj nezaposlenosti, sustava mirovinskog osiguranja i drugih socijalnih naknada tijekom tog razdoblja.
Utjecaj Drugog svjetskog rata
Početak Drugog svjetskog rata potaknuo je vlade da ulože sredstva u industriju i infrastrukturu. To je pomoglo potaknuti proizvodnju i stvaranje radnih mjesta te je odigralo važnu ulogu u preokretu gospodarskog pada u brojnim zemljama.
Trajne posljedice i naučene lekcije
Velika ekonomska kriza imala je trajan utjecaj i na ekonomsku misao i na vladine politike. Kao odgovor na krizu, regulatori su uveli važne reforme i sigurnosne mjere, uključujući osiguranje depozita, regulaciju vrijednosnih papira i programe socijalnog osiguranja.
Drugim riječima, donositelji politika razvili su više intervencionistički pristup, pri čemu su vlade preuzele veću odgovornost za upravljanje gospodarstvom, osiguravanje stabilnosti banaka i pružanje mreže socijalne sigurnosti u kriznim vremenima.
Završne misli
Gledajući unatrag, Velika ekonomska kriza služi kao važan podsjetnik na to koliko krhko svjetsko gospodarstvo može biti. Iako se mnogo toga dogodilo od 1930-ih, lekcije naučene iz tog doba i dalje utječu na to kako se vođe i stručnjaci nose s današnjim izazovima.
Dodatni materijali za čitanje
Izjava o odricanju odgovornosti: ovaj vam se sadržaj prikazuje u „zatečenom” obliku i namijenjen je isključivo za opće informiranje i obrazovne svrhe, bez ikakvih tvrdnji ili jamstava. Ne smije se tumačiti kao financijski, pravni ili drugi stručni savjet niti je zamišljen kao preporuka kupnje bilo kojeg određenog proizvoda ili usluge. Trebali biste sami potražiti savjet odgovarajućih stručnih savjetnika. Proizvodi spomenuti u ovom članku možda nisu dostupni u vašoj regiji. Imajte na umu da su stavovi izraženi u članku stavovi treće strane ako je članak sastavila treća strana i ne odražavaju nužno stavove Binance akademije. Pročitajte našu potpunu izjavu o odricanju od odgovornosti za više pojedinosti. Cijene digitalnog sredstva mogu biti volatilne. Vrijednost vašeg ulaganja može pasti ili porasti, a možda nećete vratiti uloženi iznos. Vi ste isključivo odgovorni za svoje odluke o ulaganju, a Binance akademija ne snosi odgovornost ni za kakve gubitke koje možete pretrpjeti. Ovaj materijal ne smije se tumačiti kao financijski, pravni ili drugi stručni savjet. Više informacija potražite u našim Uvjetima korištenja i Upozorenju o riziku.