Temeljna analiza polazi od shvaćanja da se budući potencijal sredstva temelji na više čimbenika od pukih prethodnih rezultata. Ona uzima u obzir mikroekonomske i makroekonomske uvjete koji mogu imati utjecaj na to određeno tržište.
Stoga možemo smatrati da temeljna analiza nastoji utvrditi kako vanjski čimbenici mogu utjecati na učinkovitost trgovačkog društva ili projekta – naročito oni čimbenici koji nisu odmah vidljivi. Ta se razmatranja usredotočuju na manje opipljive i kvalitativnije aspekte, poput vodstva trgovačkog društva i rezultate tih vođa u drugim poslovnim pothvatima u prošlosti.
Temeljna analiza također nastoji bolje razumjeti tržište specifično za sektor i budući potencijal proizvoda ili usluge u tom tržištu. Naposljetku, njezin je cilj doći do kvantitativne cijene koja se može usporediti sa stvarnom cijenom odgovarajućeg sredstva. Drugim riječima, temeljna analiza način je koji može pomoći u određivanju ako se nešto vrednuje previsoko ili prenisko.
Unatoč tome što se tradicionalno upotrebljava za vrednovanje dionica, temeljna analiza primjenjiva je za gotovo sve vrste sredstava, uključujući kriptovalute.
Dok temeljna analiza promatra širu sliku oko cijene sredstva, uzimajući u obzir što je više moguće čimbenika koji na nju utječu, tehnička analiza strogo je usredotočena na povijesne tržišne podatke i tržišne grafikone. Dok temeljna analiza za cilj ima utvrditi stvarnu vrijednost sredstva kojim se trguje, tehnička analiza upotrebljava se kao alat za predviđanje kretanja cijene na temelju obujma trgovanja i prošlih trendova. Većina trgovatelja i ulagača vjerojatno bi se složila da su i temeljna i tehnička analiza vrijedne na svoj način. Stoga bi, umjesto oslanjanja na jednu ili drugu, bila razumnija uravnotežena upotreba stavljena u kontekst za obje analize.
Kupnja i prodaja sredstva na različitim tržištima kako bi se iskoristila razlika u cijenama istog sredstva.